Organsko-geohemijsko ispitivanje sedimenata iz arheološkog nalazišta Vinča (Beograd, Srbija)
Organic geochemical investigation of sediments from the archeological site Vinča (Belgrade, Serbia)
Authors
Šajnović, Aleksandra
Kašanin-Grubin, Milica

Penezić, Kristina

Stojadinović, Sanja

Veselinović, Gorica

Jovančićević, Branimir

Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
U okviru ovog istraživanja analizirano je deset uzoraka sedimenata iz arheološkog nalazišta Belo brdo iz Vinče, sa ciljem da se na osnovu rezultata organsko-geohemijskih ispitivanja dođe do novih saznanja o interakciji čovek/životna sredina tokom srednjeg i mlađeg neolita, kao i da se pouzdanije rekonstruišu uslovi u životnoj sredini i klimatske fluktuacije. Arheološko nalazište Belo brdo u Vinči je eponimni lokalitet vinčanske kulture koja je dominirala prostorom centralnog Balkana u periodu srednjeg i ranog neolita (ca. 5300-4400 pre n.e.). Značaj lokaliteta se ogleda u bogatstvu pronađenog materijala koje je iskorišćeno kao osnova za izradu hronološkog sekvencioniranja ovog perioda praistorije. Lokalitet se nalazi na nеpunih 15 km jugoistоčnо оd Bеоgrаdа, nа dеsnој оbаli Dunаvа. Uzorci V1-V4 su uzeti iz geološkog dela, dok su uzorci označeni sa V6-V10 uzeti iz arheoloških (kulturnih) slojeva. Uzorak V5 je na granici između arheološkog i geološkog dela i on potiče iz takozvanog “humu...snog sloja” (paleozemljište). Iz arheoloških podataka je poznato da sloj iz kojeg je uzet uzorak V7 predstavlja ostatke kuće koja je gorela i koja je urušena. Tokom neolitakuće su pravljeneod blata, pleve, delom i balege. Uzorak V8 potiče iz sloja za nivelaciju, tipičnom za lokalitet Belo brdo, kojim je prekrivan ruševinski sloj gorelih objekata, radi dobijanja nove hodne površine. Za sloj nivelacijeje tipično korišćena vrsta glinovitog/praškastog materijala (sedimenata). Iako se pretpostavljaju lokacije sa kojih je ovaj materijal donošen, još uvek nije potpuno poznato odakle tačno potičematerijal za nivelaciju. Rastvorna organska supstanca je izolovana pomoću ekstrakcije po Soxhlet-u, a potom je razdvojena hromatografijom na koloni na četiri frakcije različite polarnosti (zasićene i aromatične ugljovodonike, polarnu frakciju i frakciju masnih kiselina). Zasićeni i aromatični ugljovodonici analizirani su gasnohromatografsko-masenospektrometrijskom tehnikom. Pored navedenog, određen je i granulometrijski sastav ispitivanih sedimenata. Svi ispitivani sedimenti su veoma sličnog granulometrijskog sastava i mogu se okarakterisati kao slabo vezani peskoviti alevriti. Sadržaj organske supstance u ispitivanim sedimentima varira u relativno širokom opsegu od 136 do 12030 ppm.Uzorke V1 i V2 karakteriše najveći sadržaj bitumena (>10000 pmm), što se može objasniti velikom bioprodukcijom organske supstance za vreme taloženja ovih uzoraka[1]. Raspodela i relativna obilnost n-alkana i diterpana ukazuju da je organska supstanca uzoraka formirana od viših i nižih biljnih organizama, uz učešće mikroorganizama (uzorci V1, V5, V7), akvatičnih makrofita i mahovina (uzorci V2 i V8), ili pretežno od viših kopnenih biljaka (uzorci V9 i V10). U geološkom sloju, a posebno u uzorcima V1-V3 pretežno su bile zastupljene drvenaste biljke, da bi se vremenom njihova obilnost smanjivala, na račun sve veće obilnosti trava, koje su bile dominantno zastupljene u humusnom sloju i sloju ispod njega. Od diterpana u većini ispitivanih uzoraka identifikovani su samo pimaran i 16α(H)-filokladan. U uzorku V3 pomenuta jedinjenja su najzastupljenija u ukupnoj raspodeli zasićenih ugljovodonika, dok u uzorcima V1 i V2 nisu identifikovana. Pimaran i 16α(H)-filokladan su indikatori za plitke šumske močvare (baruštine). Na osnovu dobijenih rezultata može se pretpostaviti da su uzorci V1 i V2 taloženi u dubljoj barsko-jezerskoj sredini sedimentacije sa velikom bioprodukcijom organske supstance, nakon čega je došlo do oplićavanja i stvaranja plitke baruštine (dubine ~ 1m) u kojoj je preovladavala šumska vegetacija (četinarsko drveće), a klima je bila pretežno vlažna i topla. Vremenom je došlo do promene ka suvoj i toploj klimi, što je uslovilo zasušivanje i zatrpavanje močvare i formiranje humusnoj sloja (paleozemljišta), na kojem su se nastanili ljudi tokom neolita. Tokom trajanja neolitskog naselja u Vinči može se pretpostaviti da je pretežno preovladavala suva i/ili toplija klima sa manjim oscilacijama. Uzorak V8, koji potiče iz sloja za nivelaciju, po raspodeli n-alkana se značajno razlikuje od ostalih uzoraka iz arheoloških slojeva, što je u saglasnosti sa činjenicom da je materijal za nivelaciju donošen sa strane. Ovaj uzorak karakteriše izrazita dominacija srednjelančanih i viših neparnih n-alkana, sa maksimumom na n-C25, što ukazuje na značajan doprinos akvatičnih makrofita i mahovina [2], odnosno da je formiran u plitkoj sredini sedimentacije.
Source:
8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia, 2018, 151-152Publisher:
- Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia
Collections
Institution/Community
IHTMTY - CONF AU - Šajnović, Aleksandra AU - Kašanin-Grubin, Milica AU - Penezić, Kristina AU - Stojadinović, Sanja AU - Veselinović, Gorica AU - Jovančićević, Branimir PY - 2018 UR - https://cer.ihtm.bg.ac.rs/handle/123456789/3564 AB - U okviru ovog istraživanja analizirano je deset uzoraka sedimenata iz arheološkog nalazišta Belo brdo iz Vinče, sa ciljem da se na osnovu rezultata organsko-geohemijskih ispitivanja dođe do novih saznanja o interakciji čovek/životna sredina tokom srednjeg i mlađeg neolita, kao i da se pouzdanije rekonstruišu uslovi u životnoj sredini i klimatske fluktuacije. Arheološko nalazište Belo brdo u Vinči je eponimni lokalitet vinčanske kulture koja je dominirala prostorom centralnog Balkana u periodu srednjeg i ranog neolita (ca. 5300-4400 pre n.e.). Značaj lokaliteta se ogleda u bogatstvu pronađenog materijala koje je iskorišćeno kao osnova za izradu hronološkog sekvencioniranja ovog perioda praistorije. Lokalitet se nalazi na nеpunih 15 km jugoistоčnо оd Bеоgrаdа, nа dеsnој оbаli Dunаvа. Uzorci V1-V4 su uzeti iz geološkog dela, dok su uzorci označeni sa V6-V10 uzeti iz arheoloških (kulturnih) slojeva. Uzorak V5 je na granici između arheološkog i geološkog dela i on potiče iz takozvanog “humusnog sloja” (paleozemljište). Iz arheoloških podataka je poznato da sloj iz kojeg je uzet uzorak V7 predstavlja ostatke kuće koja je gorela i koja je urušena. Tokom neolitakuće su pravljeneod blata, pleve, delom i balege. Uzorak V8 potiče iz sloja za nivelaciju, tipičnom za lokalitet Belo brdo, kojim je prekrivan ruševinski sloj gorelih objekata, radi dobijanja nove hodne površine. Za sloj nivelacijeje tipično korišćena vrsta glinovitog/praškastog materijala (sedimenata). Iako se pretpostavljaju lokacije sa kojih je ovaj materijal donošen, još uvek nije potpuno poznato odakle tačno potičematerijal za nivelaciju. Rastvorna organska supstanca je izolovana pomoću ekstrakcije po Soxhlet-u, a potom je razdvojena hromatografijom na koloni na četiri frakcije različite polarnosti (zasićene i aromatične ugljovodonike, polarnu frakciju i frakciju masnih kiselina). Zasićeni i aromatični ugljovodonici analizirani su gasnohromatografsko-masenospektrometrijskom tehnikom. Pored navedenog, određen je i granulometrijski sastav ispitivanih sedimenata. Svi ispitivani sedimenti su veoma sličnog granulometrijskog sastava i mogu se okarakterisati kao slabo vezani peskoviti alevriti. Sadržaj organske supstance u ispitivanim sedimentima varira u relativno širokom opsegu od 136 do 12030 ppm.Uzorke V1 i V2 karakteriše najveći sadržaj bitumena (>10000 pmm), što se može objasniti velikom bioprodukcijom organske supstance za vreme taloženja ovih uzoraka[1]. Raspodela i relativna obilnost n-alkana i diterpana ukazuju da je organska supstanca uzoraka formirana od viših i nižih biljnih organizama, uz učešće mikroorganizama (uzorci V1, V5, V7), akvatičnih makrofita i mahovina (uzorci V2 i V8), ili pretežno od viših kopnenih biljaka (uzorci V9 i V10). U geološkom sloju, a posebno u uzorcima V1-V3 pretežno su bile zastupljene drvenaste biljke, da bi se vremenom njihova obilnost smanjivala, na račun sve veće obilnosti trava, koje su bile dominantno zastupljene u humusnom sloju i sloju ispod njega. Od diterpana u većini ispitivanih uzoraka identifikovani su samo pimaran i 16α(H)-filokladan. U uzorku V3 pomenuta jedinjenja su najzastupljenija u ukupnoj raspodeli zasićenih ugljovodonika, dok u uzorcima V1 i V2 nisu identifikovana. Pimaran i 16α(H)-filokladan su indikatori za plitke šumske močvare (baruštine). Na osnovu dobijenih rezultata može se pretpostaviti da su uzorci V1 i V2 taloženi u dubljoj barsko-jezerskoj sredini sedimentacije sa velikom bioprodukcijom organske supstance, nakon čega je došlo do oplićavanja i stvaranja plitke baruštine (dubine ~ 1m) u kojoj je preovladavala šumska vegetacija (četinarsko drveće), a klima je bila pretežno vlažna i topla. Vremenom je došlo do promene ka suvoj i toploj klimi, što je uslovilo zasušivanje i zatrpavanje močvare i formiranje humusnoj sloja (paleozemljišta), na kojem su se nastanili ljudi tokom neolita. Tokom trajanja neolitskog naselja u Vinči može se pretpostaviti da je pretežno preovladavala suva i/ili toplija klima sa manjim oscilacijama. Uzorak V8, koji potiče iz sloja za nivelaciju, po raspodeli n-alkana se značajno razlikuje od ostalih uzoraka iz arheoloških slojeva, što je u saglasnosti sa činjenicom da je materijal za nivelaciju donošen sa strane. Ovaj uzorak karakteriše izrazita dominacija srednjelančanih i viših neparnih n-alkana, sa maksimumom na n-C25, što ukazuje na značajan doprinos akvatičnih makrofita i mahovina [2], odnosno da je formiran u plitkoj sredini sedimentacije. PB - Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia C3 - 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia T1 - Organsko-geohemijsko ispitivanje sedimenata iz arheološkog nalazišta Vinča (Beograd, Srbija) T1 - Organic geochemical investigation of sediments from the archeological site Vinča (Belgrade, Serbia) SP - 151 EP - 152 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3564 ER -
@conference{ author = "Šajnović, Aleksandra and Kašanin-Grubin, Milica and Penezić, Kristina and Stojadinović, Sanja and Veselinović, Gorica and Jovančićević, Branimir", year = "2018", abstract = "U okviru ovog istraživanja analizirano je deset uzoraka sedimenata iz arheološkog nalazišta Belo brdo iz Vinče, sa ciljem da se na osnovu rezultata organsko-geohemijskih ispitivanja dođe do novih saznanja o interakciji čovek/životna sredina tokom srednjeg i mlađeg neolita, kao i da se pouzdanije rekonstruišu uslovi u životnoj sredini i klimatske fluktuacije. Arheološko nalazište Belo brdo u Vinči je eponimni lokalitet vinčanske kulture koja je dominirala prostorom centralnog Balkana u periodu srednjeg i ranog neolita (ca. 5300-4400 pre n.e.). Značaj lokaliteta se ogleda u bogatstvu pronađenog materijala koje je iskorišćeno kao osnova za izradu hronološkog sekvencioniranja ovog perioda praistorije. Lokalitet se nalazi na nеpunih 15 km jugoistоčnо оd Bеоgrаdа, nа dеsnој оbаli Dunаvа. Uzorci V1-V4 su uzeti iz geološkog dela, dok su uzorci označeni sa V6-V10 uzeti iz arheoloških (kulturnih) slojeva. Uzorak V5 je na granici između arheološkog i geološkog dela i on potiče iz takozvanog “humusnog sloja” (paleozemljište). Iz arheoloških podataka je poznato da sloj iz kojeg je uzet uzorak V7 predstavlja ostatke kuće koja je gorela i koja je urušena. Tokom neolitakuće su pravljeneod blata, pleve, delom i balege. Uzorak V8 potiče iz sloja za nivelaciju, tipičnom za lokalitet Belo brdo, kojim je prekrivan ruševinski sloj gorelih objekata, radi dobijanja nove hodne površine. Za sloj nivelacijeje tipično korišćena vrsta glinovitog/praškastog materijala (sedimenata). Iako se pretpostavljaju lokacije sa kojih je ovaj materijal donošen, još uvek nije potpuno poznato odakle tačno potičematerijal za nivelaciju. Rastvorna organska supstanca je izolovana pomoću ekstrakcije po Soxhlet-u, a potom je razdvojena hromatografijom na koloni na četiri frakcije različite polarnosti (zasićene i aromatične ugljovodonike, polarnu frakciju i frakciju masnih kiselina). Zasićeni i aromatični ugljovodonici analizirani su gasnohromatografsko-masenospektrometrijskom tehnikom. Pored navedenog, određen je i granulometrijski sastav ispitivanih sedimenata. Svi ispitivani sedimenti su veoma sličnog granulometrijskog sastava i mogu se okarakterisati kao slabo vezani peskoviti alevriti. Sadržaj organske supstance u ispitivanim sedimentima varira u relativno širokom opsegu od 136 do 12030 ppm.Uzorke V1 i V2 karakteriše najveći sadržaj bitumena (>10000 pmm), što se može objasniti velikom bioprodukcijom organske supstance za vreme taloženja ovih uzoraka[1]. Raspodela i relativna obilnost n-alkana i diterpana ukazuju da je organska supstanca uzoraka formirana od viših i nižih biljnih organizama, uz učešće mikroorganizama (uzorci V1, V5, V7), akvatičnih makrofita i mahovina (uzorci V2 i V8), ili pretežno od viših kopnenih biljaka (uzorci V9 i V10). U geološkom sloju, a posebno u uzorcima V1-V3 pretežno su bile zastupljene drvenaste biljke, da bi se vremenom njihova obilnost smanjivala, na račun sve veće obilnosti trava, koje su bile dominantno zastupljene u humusnom sloju i sloju ispod njega. Od diterpana u većini ispitivanih uzoraka identifikovani su samo pimaran i 16α(H)-filokladan. U uzorku V3 pomenuta jedinjenja su najzastupljenija u ukupnoj raspodeli zasićenih ugljovodonika, dok u uzorcima V1 i V2 nisu identifikovana. Pimaran i 16α(H)-filokladan su indikatori za plitke šumske močvare (baruštine). Na osnovu dobijenih rezultata može se pretpostaviti da su uzorci V1 i V2 taloženi u dubljoj barsko-jezerskoj sredini sedimentacije sa velikom bioprodukcijom organske supstance, nakon čega je došlo do oplićavanja i stvaranja plitke baruštine (dubine ~ 1m) u kojoj je preovladavala šumska vegetacija (četinarsko drveće), a klima je bila pretežno vlažna i topla. Vremenom je došlo do promene ka suvoj i toploj klimi, što je uslovilo zasušivanje i zatrpavanje močvare i formiranje humusnoj sloja (paleozemljišta), na kojem su se nastanili ljudi tokom neolita. Tokom trajanja neolitskog naselja u Vinči može se pretpostaviti da je pretežno preovladavala suva i/ili toplija klima sa manjim oscilacijama. Uzorak V8, koji potiče iz sloja za nivelaciju, po raspodeli n-alkana se značajno razlikuje od ostalih uzoraka iz arheoloških slojeva, što je u saglasnosti sa činjenicom da je materijal za nivelaciju donošen sa strane. Ovaj uzorak karakteriše izrazita dominacija srednjelančanih i viših neparnih n-alkana, sa maksimumom na n-C25, što ukazuje na značajan doprinos akvatičnih makrofita i mahovina [2], odnosno da je formiran u plitkoj sredini sedimentacije.", publisher = "Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia", journal = "8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia", title = "Organsko-geohemijsko ispitivanje sedimenata iz arheološkog nalazišta Vinča (Beograd, Srbija), Organic geochemical investigation of sediments from the archeological site Vinča (Belgrade, Serbia)", pages = "151-152", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3564" }
Šajnović, A., Kašanin-Grubin, M., Penezić, K., Stojadinović, S., Veselinović, G.,& Jovančićević, B.. (2018). Organsko-geohemijsko ispitivanje sedimenata iz arheološkog nalazišta Vinča (Beograd, Srbija). in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia., 151-152. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3564
Šajnović A, Kašanin-Grubin M, Penezić K, Stojadinović S, Veselinović G, Jovančićević B. Organsko-geohemijsko ispitivanje sedimenata iz arheološkog nalazišta Vinča (Beograd, Srbija). in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia. 2018;:151-152. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3564 .
Šajnović, Aleksandra, Kašanin-Grubin, Milica, Penezić, Kristina, Stojadinović, Sanja, Veselinović, Gorica, Jovančićević, Branimir, "Organsko-geohemijsko ispitivanje sedimenata iz arheološkog nalazišta Vinča (Beograd, Srbija)" in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia (2018):151-152, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3564 .