Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena
Autori
Kašanin-Grubin, MilicaŠajnović, Aleksandra
Gajica, Gordana
Simić, Vladimir
Stojanović, Ksenija
Brčeski, Ilija
Jovančićević, Branimir
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Antropogeni uticaji na životnu sredinu započeli su pre nekoliko hiljada godina, ali su oni do industrijalizacije bili kratkotrajni i lokalizovani u vremenu i prostoru. Kasnije se stepen ljudskog uticaja na prirodno okruženje pojačavao i sada je znatno veći nego u bilo kom trenutku u ljudskoj istoriji. Tokom poslednjeg veka predeli se najčešće modifikuju i degradiraju rudarstvom, širenjem infrastrukture i urbanog razvoja [1] a efekti mogu da traju hiljadama, pa čak i milionima godina [2]. U cilju sprečavanja degradacije terena neophodno je razumeti kako će predeli reagovati na nametnute promene i to najpre u smislu a) verovatnoće da će predeo odgovoriti na nametnute promene, b) određivanja vremena, trajanja, brzine i načina odgovora i c) potencijala da se dat sistem vremenom stabilizuje [3]. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi značaj geohemijskog i minerološkog sastava sedimenata za određivanje osetljivosti terena na promene u životnoj sredini. U tu svrhu analizirano je 60 uzoraka... sedimenata iz 5 neogenih jezerskih basena, a to su Loparski,
Valjevski, Toplički, Aleksinački i Kremanski basen. Ovi baseni su posebno interesantni zato što nose fosilne i/ili mineralne resurse, i postoji mogućnost da pri površinskoj eksploataciji ovih resursa dođe do degradacije životne sredine. Na svim uzorcima sedimenata određene su njihove minerološke, petrografske i geohemijske karakteristike. Sadržaji elemenata određeni su optičkom emisionom spektrometrijom sa indukovano spregnutom plazmom (ICP-OES), a mineralni sastav
određen je rendgenskom difrakcijom praha (XRD). Sadržaj organskog ugljenika (Corg) određen je elementarnom analizom nakon uklanjanja karbonata hlorovodoničnom kiselinom. Električna provodljivost (EC) i pH su mereni u rastvoru 1 g fino sprašenog uzorka u 10 ml destilovane vode. Dostupni joni Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ određeni su eksperimentom izluživanja tokom kog je 10 g uzorka potopljeno je u 100 ml destilovane vode i mućkano 24 h. Nakon toga materijal je filtriran i određene su koncentracije jona na ICP-OES-u. Disperznost sedimenata je određena pomoću odnosa EC i koeficijenta adsorpcije natrijuma (Sodium Adsorption Ration SAR). Ispitivani sedimenti iz neogenih jezerskih basena su laporci sa promenjivim odnosom karbonanta i minerala glina, karbonatne stene izgrađene od kalcita ili dolomita, zatim bituminozni šejlovi i tufovi. U svim ispitivanim sedimentima uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između pH i EC, kao i statitstički značajna negativna korelacija između pH i Corg. Odnos EC/SAR ukazuju na to da su laporci i tufovi najviše skloni disperziji.
Izvor:
8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia, 2018, 105-106Izdavač:
- Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia
Institucija/grupa
IHTMTY - CONF AU - Kašanin-Grubin, Milica AU - Šajnović, Aleksandra AU - Gajica, Gordana AU - Simić, Vladimir AU - Stojanović, Ksenija AU - Brčeski, Ilija AU - Jovančićević, Branimir PY - 2018 UR - https://cer.ihtm.bg.ac.rs/handle/123456789/3558 AB - Antropogeni uticaji na životnu sredinu započeli su pre nekoliko hiljada godina, ali su oni do industrijalizacije bili kratkotrajni i lokalizovani u vremenu i prostoru. Kasnije se stepen ljudskog uticaja na prirodno okruženje pojačavao i sada je znatno veći nego u bilo kom trenutku u ljudskoj istoriji. Tokom poslednjeg veka predeli se najčešće modifikuju i degradiraju rudarstvom, širenjem infrastrukture i urbanog razvoja [1] a efekti mogu da traju hiljadama, pa čak i milionima godina [2]. U cilju sprečavanja degradacije terena neophodno je razumeti kako će predeli reagovati na nametnute promene i to najpre u smislu a) verovatnoće da će predeo odgovoriti na nametnute promene, b) određivanja vremena, trajanja, brzine i načina odgovora i c) potencijala da se dat sistem vremenom stabilizuje [3]. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi značaj geohemijskog i minerološkog sastava sedimenata za određivanje osetljivosti terena na promene u životnoj sredini. U tu svrhu analizirano je 60 uzoraka sedimenata iz 5 neogenih jezerskih basena, a to su Loparski, Valjevski, Toplički, Aleksinački i Kremanski basen. Ovi baseni su posebno interesantni zato što nose fosilne i/ili mineralne resurse, i postoji mogućnost da pri površinskoj eksploataciji ovih resursa dođe do degradacije životne sredine. Na svim uzorcima sedimenata određene su njihove minerološke, petrografske i geohemijske karakteristike. Sadržaji elemenata određeni su optičkom emisionom spektrometrijom sa indukovano spregnutom plazmom (ICP-OES), a mineralni sastav određen je rendgenskom difrakcijom praha (XRD). Sadržaj organskog ugljenika (Corg) određen je elementarnom analizom nakon uklanjanja karbonata hlorovodoničnom kiselinom. Električna provodljivost (EC) i pH su mereni u rastvoru 1 g fino sprašenog uzorka u 10 ml destilovane vode. Dostupni joni Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ određeni su eksperimentom izluživanja tokom kog je 10 g uzorka potopljeno je u 100 ml destilovane vode i mućkano 24 h. Nakon toga materijal je filtriran i određene su koncentracije jona na ICP-OES-u. Disperznost sedimenata je određena pomoću odnosa EC i koeficijenta adsorpcije natrijuma (Sodium Adsorption Ration SAR). Ispitivani sedimenti iz neogenih jezerskih basena su laporci sa promenjivim odnosom karbonanta i minerala glina, karbonatne stene izgrađene od kalcita ili dolomita, zatim bituminozni šejlovi i tufovi. U svim ispitivanim sedimentima uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između pH i EC, kao i statitstički značajna negativna korelacija između pH i Corg. Odnos EC/SAR ukazuju na to da su laporci i tufovi najviše skloni disperziji. PB - Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia C3 - 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia T1 - Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena SP - 105 EP - 106 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558 ER -
@conference{ author = "Kašanin-Grubin, Milica and Šajnović, Aleksandra and Gajica, Gordana and Simić, Vladimir and Stojanović, Ksenija and Brčeski, Ilija and Jovančićević, Branimir", year = "2018", abstract = "Antropogeni uticaji na životnu sredinu započeli su pre nekoliko hiljada godina, ali su oni do industrijalizacije bili kratkotrajni i lokalizovani u vremenu i prostoru. Kasnije se stepen ljudskog uticaja na prirodno okruženje pojačavao i sada je znatno veći nego u bilo kom trenutku u ljudskoj istoriji. Tokom poslednjeg veka predeli se najčešće modifikuju i degradiraju rudarstvom, širenjem infrastrukture i urbanog razvoja [1] a efekti mogu da traju hiljadama, pa čak i milionima godina [2]. U cilju sprečavanja degradacije terena neophodno je razumeti kako će predeli reagovati na nametnute promene i to najpre u smislu a) verovatnoće da će predeo odgovoriti na nametnute promene, b) određivanja vremena, trajanja, brzine i načina odgovora i c) potencijala da se dat sistem vremenom stabilizuje [3]. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi značaj geohemijskog i minerološkog sastava sedimenata za određivanje osetljivosti terena na promene u životnoj sredini. U tu svrhu analizirano je 60 uzoraka sedimenata iz 5 neogenih jezerskih basena, a to su Loparski, Valjevski, Toplički, Aleksinački i Kremanski basen. Ovi baseni su posebno interesantni zato što nose fosilne i/ili mineralne resurse, i postoji mogućnost da pri površinskoj eksploataciji ovih resursa dođe do degradacije životne sredine. Na svim uzorcima sedimenata određene su njihove minerološke, petrografske i geohemijske karakteristike. Sadržaji elemenata određeni su optičkom emisionom spektrometrijom sa indukovano spregnutom plazmom (ICP-OES), a mineralni sastav određen je rendgenskom difrakcijom praha (XRD). Sadržaj organskog ugljenika (Corg) određen je elementarnom analizom nakon uklanjanja karbonata hlorovodoničnom kiselinom. Električna provodljivost (EC) i pH su mereni u rastvoru 1 g fino sprašenog uzorka u 10 ml destilovane vode. Dostupni joni Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ određeni su eksperimentom izluživanja tokom kog je 10 g uzorka potopljeno je u 100 ml destilovane vode i mućkano 24 h. Nakon toga materijal je filtriran i određene su koncentracije jona na ICP-OES-u. Disperznost sedimenata je određena pomoću odnosa EC i koeficijenta adsorpcije natrijuma (Sodium Adsorption Ration SAR). Ispitivani sedimenti iz neogenih jezerskih basena su laporci sa promenjivim odnosom karbonanta i minerala glina, karbonatne stene izgrađene od kalcita ili dolomita, zatim bituminozni šejlovi i tufovi. U svim ispitivanim sedimentima uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između pH i EC, kao i statitstički značajna negativna korelacija između pH i Corg. Odnos EC/SAR ukazuju na to da su laporci i tufovi najviše skloni disperziji.", publisher = "Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia", journal = "8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia", title = "Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena", pages = "105-106", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558" }
Kašanin-Grubin, M., Šajnović, A., Gajica, G., Simić, V., Stojanović, K., Brčeski, I.,& Jovančićević, B.. (2018). Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena. in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia., 105-106. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558
Kašanin-Grubin M, Šajnović A, Gajica G, Simić V, Stojanović K, Brčeski I, Jovančićević B. Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena. in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia. 2018;:105-106. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558 .
Kašanin-Grubin, Milica, Šajnović, Aleksandra, Gajica, Gordana, Simić, Vladimir, Stojanović, Ksenija, Brčeski, Ilija, Jovančićević, Branimir, "Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena" in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia (2018):105-106, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558 .