CER - Central Repository
Institute of Chemistry, Technology and Metallurgy
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   CER
  • IHTM
  • Radovi istraživača / Researchers' publications
  • View Item
  •   CER
  • IHTM
  • Radovi istraživača / Researchers' publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena

Thumbnail
2018
bitstream_16564.pdf (2.183Mb)
Authors
Kašanin-Grubin, Milica
Šajnović, Aleksandra
Gajica, Gordana
Simić, Vladimir
Stojanović, Ksenija
Brčeski, Ilija
Jovančićević, Branimir
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Antropogeni uticaji na životnu sredinu započeli su pre nekoliko hiljada godina, ali su oni do industrijalizacije bili kratkotrajni i lokalizovani u vremenu i prostoru. Kasnije se stepen ljudskog uticaja na prirodno okruženje pojačavao i sada je znatno veći nego u bilo kom trenutku u ljudskoj istoriji. Tokom poslednjeg veka predeli se najčešće modifikuju i degradiraju rudarstvom, širenjem infrastrukture i urbanog razvoja [1] a efekti mogu da traju hiljadama, pa čak i milionima godina [2]. U cilju sprečavanja degradacije terena neophodno je razumeti kako će predeli reagovati na nametnute promene i to najpre u smislu a) verovatnoće da će predeo odgovoriti na nametnute promene, b) određivanja vremena, trajanja, brzine i načina odgovora i c) potencijala da se dat sistem vremenom stabilizuje [3]. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi značaj geohemijskog i minerološkog sastava sedimenata za određivanje osetljivosti terena na promene u životnoj sredini. U tu svrhu analizirano je 60 uzoraka... sedimenata iz 5 neogenih jezerskih basena, a to su Loparski, Valjevski, Toplički, Aleksinački i Kremanski basen. Ovi baseni su posebno interesantni zato što nose fosilne i/ili mineralne resurse, i postoji mogućnost da pri površinskoj eksploataciji ovih resursa dođe do degradacije životne sredine. Na svim uzorcima sedimenata određene su njihove minerološke, petrografske i geohemijske karakteristike. Sadržaji elemenata određeni su optičkom emisionom spektrometrijom sa indukovano spregnutom plazmom (ICP-OES), a mineralni sastav određen je rendgenskom difrakcijom praha (XRD). Sadržaj organskog ugljenika (Corg) određen je elementarnom analizom nakon uklanjanja karbonata hlorovodoničnom kiselinom. Električna provodljivost (EC) i pH su mereni u rastvoru 1 g fino sprašenog uzorka u 10 ml destilovane vode. Dostupni joni Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ određeni su eksperimentom izluživanja tokom kog je 10 g uzorka potopljeno je u 100 ml destilovane vode i mućkano 24 h. Nakon toga materijal je filtriran i određene su koncentracije jona na ICP-OES-u. Disperznost sedimenata je određena pomoću odnosa EC i koeficijenta adsorpcije natrijuma (Sodium Adsorption Ration SAR). Ispitivani sedimenti iz neogenih jezerskih basena su laporci sa promenjivim odnosom karbonanta i minerala glina, karbonatne stene izgrađene od kalcita ili dolomita, zatim bituminozni šejlovi i tufovi. U svim ispitivanim sedimentima uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između pH i EC, kao i statitstički značajna negativna korelacija između pH i Corg. Odnos EC/SAR ukazuju na to da su laporci i tufovi najviše skloni disperziji.

Source:
8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia, 2018, 105-106
Publisher:
  • Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia

ISBN: 978-86-7132-068-9

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558
URI
https://cer.ihtm.bg.ac.rs/handle/123456789/3558
Collections
  • Radovi istraživača / Researchers' publications
Institution/Community
IHTM
TY  - CONF
AU  - Kašanin-Grubin, Milica
AU  - Šajnović, Aleksandra
AU  - Gajica, Gordana
AU  - Simić, Vladimir
AU  - Stojanović, Ksenija
AU  - Brčeski, Ilija
AU  - Jovančićević, Branimir
PY  - 2018
UR  - https://cer.ihtm.bg.ac.rs/handle/123456789/3558
AB  - Antropogeni uticaji na životnu sredinu započeli su pre nekoliko hiljada godina, ali su oni do industrijalizacije bili kratkotrajni i lokalizovani u vremenu i prostoru. Kasnije se stepen ljudskog uticaja na prirodno okruženje pojačavao i sada je znatno veći nego u bilo kom trenutku u ljudskoj istoriji. Tokom poslednjeg veka predeli se najčešće modifikuju i degradiraju rudarstvom, širenjem infrastrukture i urbanog razvoja [1] a efekti mogu da traju hiljadama, pa čak i milionima godina [2]. U cilju sprečavanja degradacije terena neophodno je razumeti kako će predeli reagovati na nametnute promene i to najpre u smislu a) verovatnoće da će predeo odgovoriti na nametnute promene, b) određivanja vremena, trajanja, brzine i načina odgovora i c) potencijala da se dat sistem vremenom stabilizuje [3]. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi značaj geohemijskog i minerološkog sastava sedimenata za određivanje osetljivosti terena na promene u životnoj sredini. U tu svrhu analizirano je 60 uzoraka sedimenata iz 5 neogenih jezerskih basena, a to su Loparski,
Valjevski, Toplički, Aleksinački i Kremanski basen. Ovi baseni su posebno interesantni zato što nose fosilne i/ili mineralne resurse, i postoji mogućnost da pri površinskoj eksploataciji ovih resursa dođe do degradacije životne sredine. Na svim uzorcima sedimenata određene su njihove minerološke, petrografske i geohemijske karakteristike. Sadržaji elemenata određeni su optičkom emisionom spektrometrijom sa indukovano spregnutom plazmom (ICP-OES), a mineralni sastav
određen je rendgenskom difrakcijom praha (XRD). Sadržaj organskog ugljenika (Corg) određen je elementarnom analizom nakon uklanjanja karbonata hlorovodoničnom kiselinom. Električna provodljivost (EC) i pH su mereni u rastvoru 1 g fino sprašenog uzorka u 10 ml destilovane vode. Dostupni joni Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ određeni su eksperimentom izluživanja tokom kog je 10 g uzorka potopljeno je u 100 ml destilovane vode i mućkano 24 h. Nakon toga materijal je filtriran i određene su koncentracije jona na ICP-OES-u. Disperznost sedimenata je određena pomoću odnosa EC i koeficijenta adsorpcije natrijuma (Sodium Adsorption Ration SAR). Ispitivani sedimenti iz neogenih jezerskih basena su laporci sa promenjivim odnosom karbonanta i minerala glina, karbonatne stene izgrađene od kalcita ili dolomita, zatim bituminozni šejlovi i tufovi. U svim ispitivanim sedimentima uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između pH i EC, kao i statitstički značajna negativna korelacija između pH i Corg. Odnos EC/SAR ukazuju na to da su laporci i tufovi najviše skloni disperziji.
PB  - Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia
C3  - 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia
T1  - Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena
SP  - 105
EP  - 106
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558
ER  - 
@conference{
author = "Kašanin-Grubin, Milica and Šajnović, Aleksandra and Gajica, Gordana and Simić, Vladimir and Stojanović, Ksenija and Brčeski, Ilija and Jovančićević, Branimir",
year = "2018",
abstract = "Antropogeni uticaji na životnu sredinu započeli su pre nekoliko hiljada godina, ali su oni do industrijalizacije bili kratkotrajni i lokalizovani u vremenu i prostoru. Kasnije se stepen ljudskog uticaja na prirodno okruženje pojačavao i sada je znatno veći nego u bilo kom trenutku u ljudskoj istoriji. Tokom poslednjeg veka predeli se najčešće modifikuju i degradiraju rudarstvom, širenjem infrastrukture i urbanog razvoja [1] a efekti mogu da traju hiljadama, pa čak i milionima godina [2]. U cilju sprečavanja degradacije terena neophodno je razumeti kako će predeli reagovati na nametnute promene i to najpre u smislu a) verovatnoće da će predeo odgovoriti na nametnute promene, b) određivanja vremena, trajanja, brzine i načina odgovora i c) potencijala da se dat sistem vremenom stabilizuje [3]. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi značaj geohemijskog i minerološkog sastava sedimenata za određivanje osetljivosti terena na promene u životnoj sredini. U tu svrhu analizirano je 60 uzoraka sedimenata iz 5 neogenih jezerskih basena, a to su Loparski,
Valjevski, Toplički, Aleksinački i Kremanski basen. Ovi baseni su posebno interesantni zato što nose fosilne i/ili mineralne resurse, i postoji mogućnost da pri površinskoj eksploataciji ovih resursa dođe do degradacije životne sredine. Na svim uzorcima sedimenata određene su njihove minerološke, petrografske i geohemijske karakteristike. Sadržaji elemenata određeni su optičkom emisionom spektrometrijom sa indukovano spregnutom plazmom (ICP-OES), a mineralni sastav
određen je rendgenskom difrakcijom praha (XRD). Sadržaj organskog ugljenika (Corg) određen je elementarnom analizom nakon uklanjanja karbonata hlorovodoničnom kiselinom. Električna provodljivost (EC) i pH su mereni u rastvoru 1 g fino sprašenog uzorka u 10 ml destilovane vode. Dostupni joni Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ određeni su eksperimentom izluživanja tokom kog je 10 g uzorka potopljeno je u 100 ml destilovane vode i mućkano 24 h. Nakon toga materijal je filtriran i određene su koncentracije jona na ICP-OES-u. Disperznost sedimenata je određena pomoću odnosa EC i koeficijenta adsorpcije natrijuma (Sodium Adsorption Ration SAR). Ispitivani sedimenti iz neogenih jezerskih basena su laporci sa promenjivim odnosom karbonanta i minerala glina, karbonatne stene izgrađene od kalcita ili dolomita, zatim bituminozni šejlovi i tufovi. U svim ispitivanim sedimentima uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između pH i EC, kao i statitstički značajna negativna korelacija između pH i Corg. Odnos EC/SAR ukazuju na to da su laporci i tufovi najviše skloni disperziji.",
publisher = "Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia",
journal = "8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia",
title = "Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena",
pages = "105-106",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558"
}
Kašanin-Grubin, M., Šajnović, A., Gajica, G., Simić, V., Stojanović, K., Brčeski, I.,& Jovančićević, B.. (2018). Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena. in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia
Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia., 105-106.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558
Kašanin-Grubin M, Šajnović A, Gajica G, Simić V, Stojanović K, Brčeski I, Jovančićević B. Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena. in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia. 2018;:105-106.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558 .
Kašanin-Grubin, Milica, Šajnović, Aleksandra, Gajica, Gordana, Simić, Vladimir, Stojanović, Ksenija, Brčeski, Ilija, Jovančićević, Branimir, "Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena" in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia (2018):105-106,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About CeR – Central Repository | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About CeR – Central Repository | Send Feedback

re3dataOpenAIRERCUB