Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena
Authors
Kašanin-Grubin, Milica
Šajnović, Aleksandra

Gajica, Gordana

Simić, Vladimir

Stojanović, Ksenija

Brčeski, Ilija

Jovančićević, Branimir

Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Antropogeni uticaji na životnu sredinu započeli su pre nekoliko hiljada godina, ali su oni do industrijalizacije bili kratkotrajni i lokalizovani u vremenu i prostoru. Kasnije se stepen ljudskog uticaja na prirodno okruženje pojačavao i sada je znatno veći nego u bilo kom trenutku u ljudskoj istoriji. Tokom poslednjeg veka predeli se najčešće modifikuju i degradiraju rudarstvom, širenjem infrastrukture i urbanog razvoja [1] a efekti mogu da traju hiljadama, pa čak i milionima godina [2]. U cilju sprečavanja degradacije terena neophodno je razumeti kako će predeli reagovati na nametnute promene i to najpre u smislu a) verovatnoće da će predeo odgovoriti na nametnute promene, b) određivanja vremena, trajanja, brzine i načina odgovora i c) potencijala da se dat sistem vremenom stabilizuje [3]. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi značaj geohemijskog i minerološkog sastava sedimenata za određivanje osetljivosti terena na promene u životnoj sredini. U tu svrhu analizirano je 60 uzoraka... sedimenata iz 5 neogenih jezerskih basena, a to su Loparski,
Valjevski, Toplički, Aleksinački i Kremanski basen. Ovi baseni su posebno interesantni zato što nose fosilne i/ili mineralne resurse, i postoji mogućnost da pri površinskoj eksploataciji ovih resursa dođe do degradacije životne sredine. Na svim uzorcima sedimenata određene su njihove minerološke, petrografske i geohemijske karakteristike. Sadržaji elemenata određeni su optičkom emisionom spektrometrijom sa indukovano spregnutom plazmom (ICP-OES), a mineralni sastav
određen je rendgenskom difrakcijom praha (XRD). Sadržaj organskog ugljenika (Corg) određen je elementarnom analizom nakon uklanjanja karbonata hlorovodoničnom kiselinom. Električna provodljivost (EC) i pH su mereni u rastvoru 1 g fino sprašenog uzorka u 10 ml destilovane vode. Dostupni joni Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ određeni su eksperimentom izluživanja tokom kog je 10 g uzorka potopljeno je u 100 ml destilovane vode i mućkano 24 h. Nakon toga materijal je filtriran i određene su koncentracije jona na ICP-OES-u. Disperznost sedimenata je određena pomoću odnosa EC i koeficijenta adsorpcije natrijuma (Sodium Adsorption Ration SAR). Ispitivani sedimenti iz neogenih jezerskih basena su laporci sa promenjivim odnosom karbonanta i minerala glina, karbonatne stene izgrađene od kalcita ili dolomita, zatim bituminozni šejlovi i tufovi. U svim ispitivanim sedimentima uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između pH i EC, kao i statitstički značajna negativna korelacija između pH i Corg. Odnos EC/SAR ukazuju na to da su laporci i tufovi najviše skloni disperziji.
Source:
8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia, 2018, 105-106Publisher:
- Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia
Collections
Institution/Community
IHTMTY - CONF AU - Kašanin-Grubin, Milica AU - Šajnović, Aleksandra AU - Gajica, Gordana AU - Simić, Vladimir AU - Stojanović, Ksenija AU - Brčeski, Ilija AU - Jovančićević, Branimir PY - 2018 UR - https://cer.ihtm.bg.ac.rs/handle/123456789/3558 AB - Antropogeni uticaji na životnu sredinu započeli su pre nekoliko hiljada godina, ali su oni do industrijalizacije bili kratkotrajni i lokalizovani u vremenu i prostoru. Kasnije se stepen ljudskog uticaja na prirodno okruženje pojačavao i sada je znatno veći nego u bilo kom trenutku u ljudskoj istoriji. Tokom poslednjeg veka predeli se najčešće modifikuju i degradiraju rudarstvom, širenjem infrastrukture i urbanog razvoja [1] a efekti mogu da traju hiljadama, pa čak i milionima godina [2]. U cilju sprečavanja degradacije terena neophodno je razumeti kako će predeli reagovati na nametnute promene i to najpre u smislu a) verovatnoće da će predeo odgovoriti na nametnute promene, b) određivanja vremena, trajanja, brzine i načina odgovora i c) potencijala da se dat sistem vremenom stabilizuje [3]. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi značaj geohemijskog i minerološkog sastava sedimenata za određivanje osetljivosti terena na promene u životnoj sredini. U tu svrhu analizirano je 60 uzoraka sedimenata iz 5 neogenih jezerskih basena, a to su Loparski, Valjevski, Toplički, Aleksinački i Kremanski basen. Ovi baseni su posebno interesantni zato što nose fosilne i/ili mineralne resurse, i postoji mogućnost da pri površinskoj eksploataciji ovih resursa dođe do degradacije životne sredine. Na svim uzorcima sedimenata određene su njihove minerološke, petrografske i geohemijske karakteristike. Sadržaji elemenata određeni su optičkom emisionom spektrometrijom sa indukovano spregnutom plazmom (ICP-OES), a mineralni sastav određen je rendgenskom difrakcijom praha (XRD). Sadržaj organskog ugljenika (Corg) određen je elementarnom analizom nakon uklanjanja karbonata hlorovodoničnom kiselinom. Električna provodljivost (EC) i pH su mereni u rastvoru 1 g fino sprašenog uzorka u 10 ml destilovane vode. Dostupni joni Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ određeni su eksperimentom izluživanja tokom kog je 10 g uzorka potopljeno je u 100 ml destilovane vode i mućkano 24 h. Nakon toga materijal je filtriran i određene su koncentracije jona na ICP-OES-u. Disperznost sedimenata je određena pomoću odnosa EC i koeficijenta adsorpcije natrijuma (Sodium Adsorption Ration SAR). Ispitivani sedimenti iz neogenih jezerskih basena su laporci sa promenjivim odnosom karbonanta i minerala glina, karbonatne stene izgrađene od kalcita ili dolomita, zatim bituminozni šejlovi i tufovi. U svim ispitivanim sedimentima uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između pH i EC, kao i statitstički značajna negativna korelacija između pH i Corg. Odnos EC/SAR ukazuju na to da su laporci i tufovi najviše skloni disperziji. PB - Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia C3 - 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia T1 - Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena SP - 105 EP - 106 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558 ER -
@conference{ author = "Kašanin-Grubin, Milica and Šajnović, Aleksandra and Gajica, Gordana and Simić, Vladimir and Stojanović, Ksenija and Brčeski, Ilija and Jovančićević, Branimir", year = "2018", abstract = "Antropogeni uticaji na životnu sredinu započeli su pre nekoliko hiljada godina, ali su oni do industrijalizacije bili kratkotrajni i lokalizovani u vremenu i prostoru. Kasnije se stepen ljudskog uticaja na prirodno okruženje pojačavao i sada je znatno veći nego u bilo kom trenutku u ljudskoj istoriji. Tokom poslednjeg veka predeli se najčešće modifikuju i degradiraju rudarstvom, širenjem infrastrukture i urbanog razvoja [1] a efekti mogu da traju hiljadama, pa čak i milionima godina [2]. U cilju sprečavanja degradacije terena neophodno je razumeti kako će predeli reagovati na nametnute promene i to najpre u smislu a) verovatnoće da će predeo odgovoriti na nametnute promene, b) određivanja vremena, trajanja, brzine i načina odgovora i c) potencijala da se dat sistem vremenom stabilizuje [3]. Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi značaj geohemijskog i minerološkog sastava sedimenata za određivanje osetljivosti terena na promene u životnoj sredini. U tu svrhu analizirano je 60 uzoraka sedimenata iz 5 neogenih jezerskih basena, a to su Loparski, Valjevski, Toplički, Aleksinački i Kremanski basen. Ovi baseni su posebno interesantni zato što nose fosilne i/ili mineralne resurse, i postoji mogućnost da pri površinskoj eksploataciji ovih resursa dođe do degradacije životne sredine. Na svim uzorcima sedimenata određene su njihove minerološke, petrografske i geohemijske karakteristike. Sadržaji elemenata određeni su optičkom emisionom spektrometrijom sa indukovano spregnutom plazmom (ICP-OES), a mineralni sastav određen je rendgenskom difrakcijom praha (XRD). Sadržaj organskog ugljenika (Corg) određen je elementarnom analizom nakon uklanjanja karbonata hlorovodoničnom kiselinom. Električna provodljivost (EC) i pH su mereni u rastvoru 1 g fino sprašenog uzorka u 10 ml destilovane vode. Dostupni joni Na+, K+, Mg2+ i Ca2+ određeni su eksperimentom izluživanja tokom kog je 10 g uzorka potopljeno je u 100 ml destilovane vode i mućkano 24 h. Nakon toga materijal je filtriran i određene su koncentracije jona na ICP-OES-u. Disperznost sedimenata je određena pomoću odnosa EC i koeficijenta adsorpcije natrijuma (Sodium Adsorption Ration SAR). Ispitivani sedimenti iz neogenih jezerskih basena su laporci sa promenjivim odnosom karbonanta i minerala glina, karbonatne stene izgrađene od kalcita ili dolomita, zatim bituminozni šejlovi i tufovi. U svim ispitivanim sedimentima uočena je statistički značajna pozitivna korelacija između pH i EC, kao i statitstički značajna negativna korelacija između pH i Corg. Odnos EC/SAR ukazuju na to da su laporci i tufovi najviše skloni disperziji.", publisher = "Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia", journal = "8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia", title = "Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena", pages = "105-106", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558" }
Kašanin-Grubin, M., Šajnović, A., Gajica, G., Simić, V., Stojanović, K., Brčeski, I.,& Jovančićević, B.. (2018). Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena. in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia Srpsko hemijsko društvo, Karnegijeva 4/III, Beograd, Srbija / Serbian Chemical Society, Karnegijeva 4/III, Belgrade, Serbia., 105-106. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558
Kašanin-Grubin M, Šajnović A, Gajica G, Simić V, Stojanović K, Brčeski I, Jovančićević B. Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena. in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia. 2018;:105-106. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558 .
Kašanin-Grubin, Milica, Šajnović, Aleksandra, Gajica, Gordana, Simić, Vladimir, Stojanović, Ksenija, Brčeski, Ilija, Jovančićević, Branimir, "Značaj geohemijskih i mineraloških karakteristika sedimenata za predviđanje procese degradacije terena" in 8. Simpozijum Hemija i zaštita životne sredine (sa međunarodnim učešćem) / 8th Symposium Chemistry and Environmental Protection (with international participation), 30.5-01.06.2018., Kruševac, Serbia (2018):105-106, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_cer_3558 .