@article{
author = "Miladinović, Marija and Pavlović, Stefan and Banković-Ilić, Ivana and Kostić, Milan and Stamenković, Olivera and Veljković, Vlada",
year = "2023",
abstract = "Possibilities of using waste plum stones in biodiesel production were investigated. The plum kernels were used as a source to obtain oil by the Soxhlet extraction method, while the whole plum stones, the plum stone shells that remained after the crashing, and the plum kernel cake that remained after the oil extraction, were burned off to obtain ashes. The collected ashes were characterized by elemental composition, porosity, and base strength and tested for catalytic activity in transesterification of esterified plum kernel oil. Dominant elements were potassium, calcium, and magnesium at different contents in the three obtained ashes. The most active catalyst was the plum stone shell ash, so the effect of temperature (40, 50, and 60°C) on the reaction rate was investigated. The reaction rate constant increased with the reaction temperature with the activation energy value of 58.8 kJ mol-1. In addition, the plum stone shell ash can be reused as a catalyst after recalcination., U ovom radu istraživana je mogućnost korišćenja otpadnih koštica šljive u proizvodnji biodizela. Jezgra šljive su iskorišćena kao sirovina za dobijanje ulja primenom Soxhlet-ove metode ekstrakcije. Cele koštice, ljuske koštica šljive i pogača dobijena nakon ekstrakcije ulja iz jezgra šljive spaljeni su da bi se dobio pepeo, koji je korišćen kao katalizator. Dobijene tri vrste sakupljenog pepela su najpre okarakterisane u pogledu hemijskog sastava, poroznosti i baznosti, a zatim je testirana katalitička aktivnost u transesterifikaciji esterifikovanog ulja koštica šljive. Dominantni elementi u pepelu, kao što su kalijum, kalcijum i magnezijum, imali su različit sadržaj u sve tri vrste pepela. Najveću katalitičku aktivnost pokazao je pepeo koštica šljive, zbog čega je dalje istraživan uticaj temperature (40, 50 i 60 °C) na brzinu reakcije katalizovane ovim pepelom. Konstanta brzine reakcije povećavala se sa porastom temperature reakcije, a vrednost energije aktivacije je 58,8 kJ mol-1 . Pored toga, pepeo koštica šljive može se ponovo koristiti kao katalizator nakon rekalcinacije.",
publisher = "Association of Chemical Engineers of Serbia",
journal = "Hemijska industrija",
title = "Utilization of waste plum stones as a source of oil and catalyst for biodiesel production, Korišćenje otpadnih koštica šljive kao izvora ulja i katalizatora za proizvodnju biodizela",
volume = "77",
number = "1",
pages = "39-52",
doi = "10.2298/HEMIND221113009M"
}